Mrzim te

Mrzim sve u vezi tebe. Mrzim kako olako shvataš stvari i kako se duriš na svaku moju sitnicu, kako ostavljaš iza sebe nered i kako uvijek kasniš. Mrzim tvoje promjenjivo ponašanje i mrzim to što dopuštaš svakome blizu sebe. Mrzim što ne voliš neke stvari kao ja i mrzim što si nekada djetinjasta.

Mrzim kako se izgubim u tvojim tamno smeđim očima koje su mi svakodnevno tjerale misli iz glave, osim jedne-tebe. Mrzim tvoju smeđu kosu koja bi plesala najljepše plesove na tvojim ramenima dok smo zajedno sjedili na klupi i razmišljali kako smo baš nas dvoje završili zajedno. Mrzim svaku tvoju riječ koju si dublje i dublje sijala u moje srce, a koje se do dana današnjeg nisam riješio. Mrzim kako bi vatrenim usnama uzimala moju dušu, gram po gram, a ja, budala, bih ti je s guštom nudio. Mrzim tvoj čvrsti zagrljaj i slatko propinjanje na prste samo da bi mi stavila ruke oko vrata. Mrzim i tvoj hod kojim ubijaš svakog ko prođe pored tebe, a malo više mrzim trenutak kada sam te sreo; kada sam te vidio i dopustio ti da mi uzmeš dušu. No, mene nisi uzela. A kakav je to čovjek bez duše ?

Zaboravan sam, ali ne vjerujem da ću zaboraviti trenutke s tobom. Moji ludi ispadi, a tvoj topli osmijeh su obilježili naše momente. Ti me momenti ponekad peku, iako led nije topao. Izludilo bi me tvoje kašnjenje, ali kada bih te ugledao, zaboravio bih na svijet, a tek kada bi me pogledala, zamolio bih Nebesa da se taj momenat nikad ne završi. Ponekad me zaboli što znam, da tebi to nije značilo, i da si olako uzimala ono što sam ja nudio. Nekad mislim da sam i zalužio sve to, jer sam u dubini duše znao kakvu oluju izazivam. A ja sam ti nudio samo čistu i vrelu ljubav, ali izgleda da hladnog čovjeka nikakva ljubav ne može ugrijati.

Tebe bih zagrlio  kad bi mi se duša smrzla, a znao nisam da je iz tvojih grudi izbijala zima.

Mrzim kako bi me držala za ruku i nevino mi se smješkala dok sam ti pričao svoje sulude i sanjive priče. Mrzim to što sam dopustio da budeš dio mog života, a tebe još više mrzim što si to olako shvatila. Mrzim kako bi me podsjećala na lijepe stvari, sjajne zvijezde, ugodnu pjesmu, i sanjivo nebo.

A na kraju, tipično za mene,  mrzim najviše to što te nimalo ne mrzim .